Običaji Turaka u XVI vijeku "De turcarum moribus" - Bartolomej Georgijević, Don Ivo Badrov (Skoplje 1922)

Običaji Turaka u XVI vijeku "De turcarum moribus" - Bartolomej Georgijević, Don Ivo Badrov (Skoplje 1922)
Artikal: 20499 : Tezina: 0.08 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Izdavač:
Opis: Primerak sa posvetom Don Iva Badrova, Skoplje 1922, meki povez, stanje vrlo dobro 4+, str. 71, latinica, veoma retka, vidi slike

0 RSD

Dodaj na listu

Običaji Turaka : (u XVI. vijeku) = De Turcarum moribus / napisao latinski Bartolomej Georgijević, jerusalemski putnik u Parizu godine 1568. ; preveo Ivo Badrov. Primerak sa posvetom Don Iva Badrova D. Zekavici, direktoru gimnazije u Novom Pazaru.

Bartolomej Georgijević (?-1566).
Bartolomej Georgijević, (Bartolomije, Bartul, Georgijević, Georgievitz, Giorgeuits, Gyurgevits), jedan je od prvih južnih Slovena koji su sopstveno iskustvo u Osmanskom carstvu pretočili u tekst koji je sačuvan i predstavlja vredan izvor za poznavanje prilika u onovremenoj multikulturalnoj turskoj imperiji.

Učestvovao je u Mohačkoj bitki; nakon boja pao je u tursko zarobljeništvo te je period od 1526. do 1534. proveo kao rob u Osmanskom carstvu. Nekoliko puta je pokušavao da pobegne, bio je na tržištu robova prodavan čak sedam puta. Radio je kao vodonoša, pastir, zemljoradnik i konjušar, na teritoriji evropskog dela Turske te Male Azije. Sa poslednjim gospodarom skupljao je harač, a potom ga pratio na vojnom pohodu protiv Persijanaca 1534. Konačno je uspeo da pobegne u Jermeniju, pa potom preko Damaska dospeo do Jerusalima i ispunio zavet hodočasnika (1538); potom je preko Santijaga de Kompostele, Holandije, Kelna, Majnca, Vormsa i Krakova dospeo do Upsale u Švedskoj. Preko Nemačke i Italije, uputio se potom u Rim (1555), i tu je okončao svoj burni život.

Georgijević je nakon bekstva iz turskog ropstva i na svojim putovanjima po Evropi razvio bogatu publicističku i propagandnu delatnost na latinskom i italijanskom jeziku, s ciljem da Evropu upozna sa običajima i naravima Turaka te njihovim društvenim ustrojstvom; takođe, želeo je da podstakne konkretne vojne i političke akcije, prikazujući položaj podjarmljenog hrišćanskog življa. Od ovih spisa glavne je sakupio u zbirci Libellus, koja je potom, u Parizu 1553. dobila naziv De Turcarum moribus epitome.