Prolog duhovnom koncertu 12. maja 1888 u slavu četrdesetogodišnjeg monašestva njegove svetosti srpskog patrijarha Germana (Novi Sad 1888)

Prolog duhovnom koncertu 12. maja 1888 u slavu četrdesetogodišnjeg monašestva njegove svetosti srpskog patrijarha Germana (Novi Sad 1888)
Artikal: 25993 : Tezina: 0.02 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Opis: Novi Sad 1888, 28cm, str. 4, tekst u zlatotisku, stanje: vrlo dobro 4+, ćirilica, ekstremno redak, vidi opis i slike

0 RSD

Dodaj na listu

Najverovatnije pamflet deljen gostima prilikom svečanosti. Prolog duhovnom koncertu : priređeno 12.(24. maja) 1888. u slavu četrdesetogodišnjeg monašestva njegove svetosti srpskog patrijarha Germana. Autor: Jovan Simeonović-Čokić. Ekstremno redak, samo 1 primerak u biblioteci Matice srpske.

Patrijarh German
/ German Anđelić (svetovno Grigorije Anđelić, 10. avgusta 1822, Sremski Karlovci — 26. novembra 1888, Sremski Karlovci) je bio arhiepiskop karlovački i patrijarh srpski od 1881. do 1888. godine i jedan od braće Anđelića.

Posle nasilnog penzionisanja patrijarha Prokopija, 1879. godine, episkop German je postavljen za administratora karlovačke mitropolije. Niko u mitropoliji nije odobravao ovaj potez. Još veće će nezadovoljstvo izazvati u srpskom narodu i kliru njegovo imenovanje za patrijarha 1881. godine. prvo je na izbornom saboru dobio je 12 glasova, dok je 53 glasa osvojio episkop budimski Arsenije Stojković. Potom, bečki car nije potvrdio izbor episkopa gornjokarlovačkog Teofana, školskog druga Germanovog i najvećeg besednika 19. veka, za patrijarha, već je za patrijarha imenovao episkopa Germana.

Ličnost patrijarha Germana još nije dovoljno proučena, iako je o njemu i njegovom radu dosta pisano. Patrijarh German je bio čovek široke ruke i bio je u mogućnosti da od sredstava dobijenih od daljskog spahiluka daje „stipendije, penzije i milostinje, na koje je u toku svoga života dao preko 60.000 forinata, a sa bratom Stevanom za podizanje karlovačke gimnazije 162.500 forinata".

No, ipak je ostao retko nepopularan. Narod mu nikada nije mogao zaboraviti na kakav se način uspeo na presto Arsenija Trećeg i Četvrtog. Tome je doprinelo i njegovo neprijateljsko držanje prema arhimandritu Ilarionu Ruvarcu, koga je iz Sremskih Karlovaca prognao u manastir Grgeteg.

Umro je 26. novembra 1888. godine u Sremskim Karlovcima. Umirući ostavio je u amanet svome bratu Stefanu, da sazida vrlo uglednu zgradu za gimnaziju i bogosloviju u Karlovcima; dok je svešteničko-udovičkom fondu u arhidijecezi ostavio 40.000, a profesorskom penzionom fondu karlovačke gimnazije 60.000 kruna.