Katanska buna u Šapcu 22. septembra 1844 - Jovan Dimitrijević (1886)

Katanska buna u Šapcu 22. septembra 1844 - Jovan Dimitrijević (1886)
Oblast: Istorija
Artikal: 26227 : Tezina: 0.1 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Opis: Novi Sad 1886, meki orig. povez, stanje vrlo dobro, str. 119, ćirilica, retka, vidi opis

0 RSD

Dodaj na listu

Katanska buna je bila pobuna koju je 4. oktobra 1844. u Šapcu započeo Stojan Jovanović Cukić sa 30-tak katana (konjanika) sa ciljem da sruši vlast kneza Aleksandra Karađorđevića i ustavobranitelja i na vlast dovede Obrenoviće. Katansku bunu surovo je ugušio Toma Vučić Perišić. Katanska vojska je zauzela Šabac i Loznicu i narasla je na 1.000 vojnika, ali poražena je na Plavanju od prote Matije Nenadovića, koji je vodio prethodnicu vojske Tome Vučića. U toj bici poginuli su Stojan i mnogi njegovi najbliži saradnici.

Ustavobraniteljska vlada je januara 1844. donela zakon, po kome se učesnici oružane pobune ugušene oružanim sukobom kažnjavaju smrtnom kaznom. Oni koji se nisu koristili oružjem kažnjavaju se robijom, ali ako su što prisvajali tokom pobune i oni se kažnjavaju smrću. Toma Vučić je u Šabac poslao vojsku pod zapovedništvom Milosava Zdravkovića Resavca sa instrukcijama kako da se surovo obračuna. Sve koje su smatrali krivim zatvorili su u oboru. Vučić se polako kretao prema Šapcu i usput je kažnjavao Stojanove pristaše, tj Obrenovićevce. Koga bi Vučić predao prekom sudu, tome bi bilo suđeno. On je prvi ispitivao sve važnije krivce. Znao je da naredi da udaraju krivce i da im krv ide na usta i uši. Bili su bijeni, tučeni i mučeni svi na koje se sumnjalo da bilo šta znaju, a nisu prijavili vlastima. Strahote prekoga suda i Vučićevoga ispitivanja trajale su u Šapcu do 1. novembra.