Niža geodezija : Predavanja na Velikoj školi - Milan J. Andonović 1890 (sa posvetom)

Niža geodezija : Predavanja na Velikoj školi - Milan J. Andonović 1890 (sa posvetom)
Artikal: 28012 : Tezina: 0.5 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Izdavač:
Opis: Primerak sa posvetom autora, Beograd 1890, tvrdi orig. divot povez, zlatotisk, sedef. predlist, stanje: vrlo dobro 4+, str. X, 368, ilustr., ćirilica, vrlo retka, vidi slike i opis

0 RSD

Dodaj na listu

Niža geodezija sa osobitim pogledom na katastarski premer. Primerak sa posvetom autora, profesora Milana J. Andonovića, ministru prosvete i crkvenih dela Kraljevine Srbije Andri Nikoliću.Vrlo retka knjiga, u divot povezu i sa posvetom autora ekstremno retka.

Milan Andonović (Požarevac, 23. jul 1849 — Beč, 31. avgust 1926) je bivši geodeta, građevinski inženjer i profesor Univerizteta u Beogradu (1879—1924). Bio je član Srpskog učenog društva i počasni član Srpske kraljevske akademije.

Rođen je u 11/23. jula 1849. godine. Studirao je u Beogradu i Nemačkoj i specijalizovao mehaniku, geodeziju i astronomiju. Predavao je geodeziju i srodne nauke. Osnovao je Geodetski institut (1888), Zemljomersku školu (1890) i privatnu Geodetsku i građevinsku akademiju (1907).

Postavio je temelj srpskoj naučnoj terminologiji iz geodezije. Uveo je eksperimentalnu metodu u geodetskoj nastavi i sa svojim studentima, u okviru geodetske prakse, premerio mnoga mesta u Srbiji i Bugarskoj (Valjevo, Kruševac, Užice, Varna, Šumen, Sliven i dr.), a za neke od njih izradio je regulacijske i nivelacijske planove. Postavio je solidne temelje geodezijskoj nauci, nastavi i praksi u Srbiji. Po svom radu bio je poznat i van granica naše zemlje. Vrlo je aktivan u javnom i kulturnom životu svoga vremena. Radio je na zbližavanju srpskog naroda sa ostalim slovenskim i balkanskim narodima. Osnivač je Akademskog pevačkog društva Obilić 1884. godine.

Andra Nikolić
(Beograd ili Čačak, 5. oktobar 1853 — Pariz, 28. septembar 1918) bio je srpski pravnik, književnik, istoričar književnosti i političar. Bio je ministar prosvete, ministar inostranih poslova, ministar pravde, državni savetnik i predsednik Narodne skupštine (1909—1918).