Principi istorije I-II - Božidar Knežević 1898-1901 (potpis Uroša Džonića)

Principi istorije I-II - Božidar Knežević 1898-1901 (potpis Uroša Džonića)
Oblast: Istorija
Artikal: 22326 : Tezina: 1.1 kg
Zalihe: 1 u zalihama
Opis: 1. izdanje, Beograd 1898-1901, tvrdi povez, stanje vrlo dobro 4+ (stari pečati), str. 306+384, ćirilica

8 500 RSD

Dodaj na listu

- PRINCIPI ISTORIJE. KNjIGA PRVA: RED U ISTORIJI, napisao Božo Knežević, Kraljevsko-srpska državna štamparija, Beograd, 1898.
- PROPORCIJA U ISTORIJI, napisao Božo Knežević, Kraljevsko-srpska državna štamparija, Beograd, 1901.

Knjiga prva na predlistu sadrži darovnicu Jovanu Saviću, učeniku Treće beogradske gimnazije, na Vidovdan (15/28 juna 1911. godine), koju je pored direktora gimnazije potpisao i Uroš Džonić, suplent (asistent, zamenik redovnog profesora). Uroš Džonić (Knjaževac, 20. septembar 1887 - Beograd, 29. septembar 1968) bio je srpski istoričar književnosti. Godine 1911, osim što je bio predavač u Trećoj gimnaziji, bio je i sekretar Društva za srpski jezik i književnost.

Knežević Božidar, profesor, filozof, istoričar. Knez Ivo od Semberije bio mu je deda. Sva dela Božidara Kneževića,kao i kapitalno delo Principi istorije (I, Red u istoriji, 1898; II, Proporcija u istoriji, 1901) i  zapravo su samo varijacije nekoliko glavnih teza koje se u osnovi nisu menjale . U njima on izlaže svoju sintetičku filozofiju prirode (kosmosa) i društva, odnoso celokupnu kosmologiju, ontologiju, antropologiju, etiku i estetiku. Epistemološko težište mislilaštva Bože Kneževića počiva na njegovom uverenju da je istorija najviša filozofija, bilo da je reč o evolutivnom razvijanju prirode i celokupne stvarnosti, ili nastanku čoveka i društva, koji su deo sveta panistoristički prikazanog u jedinstvu ontološkog i aksiološkog. Pri tom, iako je dobro zagazio u vode monističke i deističke metafizike (najbliže Spinozi), Knežević je jasno povlačio materijalistički i pozitivistički kurs svoje filozofije. Zapravo su oba ova aspekta bila u funkciji stvaranja grandioznog filozofskog sistema, sadržajnog i koherentnog, koji zbog filozofovog kratkog stvaralačkog veka nije mogao biti dosledno ostvaren.