Eastern Europe Between the Wars 1918-1941 - Hugh Seton-Watson (sa posvetom)

Eastern Europe Between the Wars 1918-1941 - Hugh Seton-Watson (sa posvetom)
Artikal: 22518 : Tezina: 0.58 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Opis: Primerak sa posvetom autora, Cambridge University Press 1946, tvrdi povez, stanje vrlo dobro 4+, str. 445, engleski, vidi slike za sadržaj

0 RSD

Dodaj na listu

George Hugh Nicholas Seton-Watson CBE, FBA (15. februar 1916. - 19. decembar 1984.) bio je britanski istoričar i politikolog. Posle rada u Britanskom Ministarstvu spoljnih poslova u Beogradu i Bukureštu na početku Drugog svetskog rata, Seton-Votson se pridružio britanskom otseku za specijalne operacije. Posle pada Jugoslavije 1941. godine vraćen je u Britaniju, a kasnije je pridodat britanskim specijalnim snagama u Kairu, gde je ostao do 1944. U januaru 1944. preselio se u Istanbul, gde je vodio obaveštajne aktivnosti među izbeglicama koje dolaze sa Balkana.
Njegov otac je britanski političar i istoričar Robert William Seton-Watson, između ostalog poznat po tome što je organizovao proslavu Kosovskog dana u slavu Srbije širom V. Britanije juna 1916. godine. Takođe, 1915. je objavio manje delo: The spirit of the Serb: link / link / link
Hugh Seton-Watson napisao je većinu svog prvog velikog rada: Eastern Europe Between the Wars 1918-1941 (Istočna Evropa između ratova 1918-1941) u Kejptaunu, a završio ga je u Kairu tokom bitke za El Alamein 1942. godine.
Primerak sa posvetom Seton-Watson-a Vladimiru Velebitu (Vladko Velebit with best wishes from the author, 10th July 1946).
Dr Vladimir Velebit – Vlatko (Zadar, 19. avgust 1907 — Zagreb, 29. avgust 2004), pravnik, partizan, diplomata, ambasador SFRJ i izvršni sekretar Evropske ekonomske komisije od 1960. do 1967. godine.

NOB: Posle okupacije Kraljevine Jugoslavije, Velebit je radio kao ilegalni politički radnik NOP-a u Zagrebu pod konspirativnim imenom dr. Vladimir Petrović. Pošto je bio cenjeni advokat pre rata, nije imao problema posle uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske. Marta 1942. godine napušta Zagreb i odlazi u partizane. Tito ga je primio u Vrhovni štab, gde je kao Načelnik vojnosudskog odeljenja pri Vrhovnom štabu radio na organizovanju sudova u NOVJ. Zajedno sa Kočom Popovićem i Milovanom Đilasom, bio je učesnik Martovskih pregovora s Nemcima, 1943. godine. Juna 1943. godine postaje oficir za vezu sa stranim vojnim misijama u NOVJ. Posle pogibije Ive Lole Ribara, šefa prve vojne misije NOVJ i člana Vrhovog štaba, 27. novembra 1943. godine, Velebit preuzima njegovu dužnost i zajedno sa potpukovnikom Milojem Milojevićem, odlazi na Bliski istok. Posle prvih kontakata sa saveznicima u Kairu, Velebit je upuđen u London, na nastavak pregovora. Tamo je razgovarao sa britanskim pregovaračima Ficrojem Maklejnom i Vilijamom Dikinom oko priznavanja NOP-a. Maja 1944. godine u Londonu se sastaje sa Vinstonom Čerčilom, a bio je prisutan i 12. avgusta 1944. prilikom susreta Tita i Čerčila u Napulju.

Napisao je dve knjige: "Sećanja" (1983) i "Tajne i zamke Drugog svetskog rata" (2002).