Prusko-austrijski rat 1866. godine. Vojno-politička, strategijska i taktička studija - Milovan S. Nedić (1910)

Prusko-austrijski rat 1866. godine. Vojno-politička, strategijska i taktička studija - Milovan S. Nedić (1910)
Artikal: 26030 : Tezina: 0.5 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Izdavač:
Opis: Beograd 1910, tvrdi orig. povez, stanje vrlo dobro 4+*, str. 272+ 4 velike i 4 male karte u prilogu, ekstremno retka, vidi slike i opis

0 RSD

Dodaj na listu

Austrijsko-pruski rat (u Nemačkoj poznatiji kao Nemački rat (nem. Deutscher Krieg), Sedmonedeljni rat, Nemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (nem. Bruderkrieg)) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog carstva i njegovih nemačkih saveznika sa jedne strane, i Pruske, njenih nemačkih saveznika i Italije sa druge strane. U procesu ujedinjenja Italije ovaj rat je nazvan „Trećim italijanskim ratom za nezavisnost“. Posledica ovog rata bila je dominacija Pruske u Nemačkoj konfederaciji na račun Austrije, što je bio veliki korak ka budućem ujedinjenju Nemačke. Ovo je takođe ojačalo italijanski san za ujedinjenjem. Rat je uticao i na kraljevstvo Hanover kojom su vladali engleski plemići. Naime, tokom rata Hanover je ujedinjen sa Pruskom, a njeni vladari su izgubili titule (neki su još uvek koristili svoja nemačka zvanja sve do 1918).
Ekstremno retka. Prema COBISS-u samo NBS u svom fondu poseduje 3 primerka, od čega jedan nekompletan (do strane 105). *prvih 100 str. podvlačene olovkom. Knjiga je verovatno služila kao udžbenik na Vojnoj akademiji jer je Nedić o ovom ratu predavao, dok su podvlačenja izvršena 1911. godine.
Milovan S. Nedić, komandant Moravske divizije II poziva je rođen u Kniću 26. aprila 1866. godine. Posle završene Vojne akademije, osim svakodnevnih dužnosti, predavao je istoriju ratne veštine na Vojnoj akademiji, pisao za časopis „Ratnik" i preveo s nemačkog „Rat Austrije i Pruske 1866. „Stekao je mnoga odlikovanja a u balkanskim ratovima i Karađorđevu zvezdu. Ratna mobilizacija 1912. zatekla ga je na dužnosti komandanta 14. puka u Knjaževcu. Posle potpisivanja primirja, bolest mu nije dozvolila da bude i dalje od koristi svome narodu. Junak sa Crnog kamena podlegao je napadu kolere 10. septembra 1913. u Nišu.

Putem kroz Staro niško groblje, svakodnevno prolazi mnogo sveta. Tek poneko primeti jedan spomenik koji samo zahvaljujući svojim impresivnim dimenzijama, nadvisuje okolno rastinje. Čini se da Nedić vodi svoju najtežu bitku - bitku protav zaborava.