Ustav Bosne i Hercegovine od D-r Nikole Stojanovića (Jedan govor koji nije održan) 1909

Ustav Bosne i Hercegovine od D-r Nikole Stojanovića (Jedan govor koji nije održan) 1909
Artikal: 26298 : Tezina: 0.1 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Izdavač:
Opis: Beograd 1909, tvrdi nakn. + meki orig. povez, stanje vrlo dobro, str. 28, manji format, ćirilica, ekstremno retka

0 RSD

Dodaj na listu

Ekstremno retka. prema COBISS-u samo NBS poseduje u svom fondu 2 primerka koji nisu za pozajmicu.

Nikola M. Stojanović
(Mostar, 3. mart 1880 — Beograd, 1964) je bio advokat, publicista, član Centralnog nacionalnog komiteta Kraljevine Jugoslavije, osnivač Jugoslovenskog odbora u Parizu. Bio je urednik opozicionog lista „Narod“ koji je u početku izlazio u Mostaru. U vreme aneksije Bosne i Hercegovine 1908. bio je u Cirihu i tamo objavio knjigu na nemačkom jeziku pod naslovom „Autonomija Bosne i Hercegovine“. Od 1910. bio je poslanik u Bosansko-hercegovačkom saboru, da bi pred početak Prvog svetskog rata napustio zemlju i otišao se u Pariz gde je agitovao na ujedinjavanju svih jugoslovenskih političara, pa je 1915. bio jedan od osnivača Jugoslovenskog odbora sa još nekolicinom pristalica.

Imenovan je 1. aprila 1941. godine za bana Vrbaske banovine po ukazu jugoslovenskog kralja Petra II. Za vreme Aprilskog rata nalazio se u Beogradu. Već u leto počeo je da radi u beogradskoj organizaciji Draže Mihailovića, a zvanično je ušao u sastav Centralnog nacionalnog komiteta u avgustu 1943. Bio je i urednik jednog broja listova koje je u ilegali štampala omladina Ravnogorskog pokreta (JURAO). Za vreme okupacije dva puta je hapšen i zatvaran u logoru na Banjici. U maju 1943. Nemci ga interniraju u Francusku, gde je dočekao kraj rata.