RADNIK : Dnevni Žurnal 1881, br. 1-179 - urednik Mita Cenić

RADNIK : Dnevni Žurnal 1881, br. 1-179 - urednik Mita Cenić
Artikal: 28031 : Tezina: 3.01 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Autor: Mita Cenić
Opis: Godina I (III), br. 1-179*, Beograd 1881, stanje vrlo dobro 4+**, format 48cm, ćirilica, ekstremno redak, vidi opis i slike

0 RSD

Dodaj na listu

Dnevni socijalistički list "Radnik" pokrenuli su Đura Ljočić i Mita Cenić 1881. godine u Beogradu. Ovaj dnevni list izlazio je samo 1881. godine, koja je njegova prva i poslednja. Razlog zašto u listu piše "godina treća", je zato što su pokretači ovaj novi list želeli oznakom "III" da povežu sa "Radenikom" Svet. Markovića koji je izlazio dve godine 1871-1872. Od Radnika je prvo štampan "Ogledni broj" koji je izašao 2. marta 1881, a njemu je sledio broj 1 koji je izašao 1. aprila 1881. godine. Izlazio je prvobitno svaki dan, osim ponedeljkom, a zatim sredom petkom i nedeljom. Ukupno je izašlo 179. brojeva štampanih od 1. aprila 1881. do 22. decembra 1881. godine.
* Na ovoj stranici se nalazi u ponudi ceo komplet (uključujući ogledni broj) kome nedostaju dva broja: broj 22 i broj 179. ** 90% brojeva je u vrlo dobrom + ili čak odlično stanju, osim 4 broja koja imaju oštećenja: ogledni broj, broj 1, broj 23 i broj 178 (vidi poslednju sliku u galeriji). Ekstremno redak, u svojim fondovima imaju po jedno godište samo NBS i Matica srpska. Veliki format sličan današnjoj "Politici". Povezani su zajedno bez naknadnog omota.
Dimitrije „Mita“ Cenić (Beograd, 29. septembar 1851— Beograd, 21. februar 1888) je bio srpski političar, novinar i publicista. Bio je jedan od prvih srpskih socijalista, saradnika Svetozara Markovića. Šest godina (1874—1880) proveo je u tamnici pod lažnom optužbom da je spremao prevrat protiv Milana Obrenovića. Nakon izlaska iz zatvora pokrenuo je 1881. najpre list Radnik, zatim Borbu, Istinu i Čas. Svoje tamnovanje Mita Cenić opisao je u knjizi Ispod zemlje ili Moja tamnovanja koja je izašla iste 1881. godine.

Za razliku od drugih saradnika Svetozara Markovića, koji su prešli u redove radikala, Mita Cenić se nije odricao ranijih ideja. Radikali su 1881. pokrenuli list Samoupravu, koju su uređivali nekadašnji saradnici Svetozara Markovića. Mita Cenić se nikako nije slagao sa njima, pa je pokrenuo socijalistički list Radnik. Radnik nije napadao naprednjačku vladu, nego je uglavnom pisao protiv radikala zbog njihovog odstupanja od Markovićevog učenja. Mita Cenić nije naneo nikakvu štetu radikalima u njihovoj glavnoj bazi, u selu. List Radnik najviše su čitali beogradski studenti, od kojih su mnogi verovali u socijalizam, kao u poslednju reč nauke. Mita Cenić je svojim listom stvorio nepoverenje studenata prema radikalima. Zajedno sa njim u Radniku je pisao Dragiša Stanojević i njih dvojica su napadali svoje nekadašnje drugove radikale, smatrajući da su izdali socijalističke ideje.

Đura Ljočić školovao se na Vojnoj akademiji, a zatim u Parizu i Cirihu, gde je stekao zvanje inženjera. Bio je jedan od najbližih saradnika Svetozara Markovića, urednik Radenika i suosnivač Radnika. Njegova sestra bila je Draga Ljočić, prva žena lekar u Srbiji.

Vidi takođe: Samouprava (1881)