Ekspedicija Kon-Tiki (Splavom preko Pacifika) - Tor Hejerdal
Oblast: Geografija, Putopisi
Opis: Beograd 2014, meki povez, stanje odlično, str. 282, ilustracije, latinica, tiraž: 500
Izdavač:
Zalihe:
0 u zalihama
Artikal: 28068 : Težina: 0.51 kg
0 RSD
Kon-Tiki je splav na kojem je norveški istraživač i pisac Tor Hejerdal
1947. zaplovio u ekspediciju na Tihi okean. Dobio je ime po bogu sunca
Inka Viracochi, koji se navodno nekad nazivao "Kon-Tiki".
Danas se istorijski splav nalazi u Muzeju Kon-Tiki, u Oslu, Glavnom
gradu Norveške.
Ekspedicija Kon-Tiki je najuzbudljivija putopisna avantura ikad
napisana. Od prve do poslednje rečenice- istinita je. Neverovatno
istinita
Ekspedicija Kon-Tiki. Tor Hejerdal je tvrdio da su južnoamerički narodi naselili Polineziju u južnom Pacifiku u pretkolumbovska vremena. Organizovao je ekspediciju Kon-Tiki da bi pokazao kako je bilo tehnički moguće preploviti Tihi okean isključivo uz pomoć materijala i tehnologije iz tog doba. Hejerdal i njegovi pomoćnici otišli su u Peru, gdje su pomoću stabala i drugih lokalnih materijala izgradili splav od drveta balsa na domorodački način prema crtežima španjolskih konkvistadora. Zajedno s petoricom ljudi Hejerdal je na tom splavu plovio 101 dan i prešao 7.000 kilometara po Tihom okeanu dok se nije razbio na grebenu ostrva Raroia u ostrvlju Tuamotu 7. avgusta 1947. Jedini moderni komad opreme na splavu bio je radio-aparat.
Ekspedicija Kon-Tiki. Tor Hejerdal je tvrdio da su južnoamerički narodi naselili Polineziju u južnom Pacifiku u pretkolumbovska vremena. Organizovao je ekspediciju Kon-Tiki da bi pokazao kako je bilo tehnički moguće preploviti Tihi okean isključivo uz pomoć materijala i tehnologije iz tog doba. Hejerdal i njegovi pomoćnici otišli su u Peru, gdje su pomoću stabala i drugih lokalnih materijala izgradili splav od drveta balsa na domorodački način prema crtežima španjolskih konkvistadora. Zajedno s petoricom ljudi Hejerdal je na tom splavu plovio 101 dan i prešao 7.000 kilometara po Tihom okeanu dok se nije razbio na grebenu ostrva Raroia u ostrvlju Tuamotu 7. avgusta 1947. Jedini moderni komad opreme na splavu bio je radio-aparat.
