Muslimansko žensko pitanje, jedan prilog njegovu riješenju - Dževad Beg Sulejmanpašić (1918)

Muslimansko žensko pitanje, jedan prilog njegovu riješenju - Dževad Beg Sulejmanpašić (1918)
Oblast: Sociologija
Artikal: 30452 : Tezina: 0.04 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Opis: 1. izdanje, Sarajevo 1918, meki orig. povez, manji format, stanje vrlo dobro, str. 36, latinica, ekstremno retka, vidi opis

0 RSD

Dodaj na listu

Par reči o autoru ove knjižice: "Sekularni modernisti" u Bosni ili "inteligencija", a na prvom redu Dževad-beg Sulejmanpašić, u prvoj polovini 20. veka, posebno između dva svetska rata, su se zalagali za ideju da hidžab nije versko obeležje muslimana. Vođene su žustre rasprave među tradicionalnom ulemom i modernistima; dakle s jedne strane kuranski imperativ o nošenju hidžaba, a s druge strane tumačenje tog imperativa na različite načine, čime su bacili rukavicu ulemanskom tumačenju islama.

Najpoznatiji "modernisti" su bili Dževad beg Sulejmanpašić, Edhem Bulbulović, Abdurezak Hifzi Bjelavac i Mehmed Begović. Modernisti su bili radikalno napredna struja muslimanskih mislilaca koji su se početkom 20. veka aktivno uključili u rasprave o društvenoj, obrazovnoj i kulturnoj reformi bosanasko-hercegovačkih muslimana. Razloge nazadovanja pronašli su u "zastareloj tradiciji". Izlazak iz "krize" videli su u prihvatanju moderne zapadne kulture i civilizacije. Tražili su odbacivanje svih simbola tradicionalnog muslimanskog načina života. U tome su posebno radikalni bili Dževad beg Sulejmanpašić i Edhem Bulbulović.

Osnovno pitanje kojim su se bavili modernisti, a na prvom redu Dževad-beg Sulejmanpašić, bilo je pitaje žene i njenog društvenog i kulturnog položaja. Dževad beg Sulejmanpašić, kao i drugi intelektualci, zalagali su se za prosvećivanje žene muslimanke, za koju su smatrali da je ona, neprosvećena i zaostala, i da je ta činjenica jedan od najvećih razloga nazatka muslimana.