NA ODMORU SMO DO 5.AVG.  SLANJE I PREUZIMANJE KNJIGA OD 6. AVGUSTA

Manuskript : Knjiga srpske crkvene opštine Vatin (1839)

Manuskript : Knjiga srpske crkvene opštine Vatin (1839)
Artikal: 30648 : Tezina: 0.7 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Izdavač: Rukopis
Opis: Rukopisna knjiga, Vatin (Vršac) 1839-1859, tvrdi povez, veći format 41x25cm, stanje: vrlo dobro 4-*, str. 51 sa 33 vrlo lepo očuvana voštana pečata, vidi slike i opis

0 RSD

Dodaj na listu

Ova rukopisna knjiga sadrži spisak prihoda i rashoda "Prihodov i Rashodov crkve fatinske (Vatin) za leto 1839", spisak obligacija sa iznosom, imenom i prezimenom (npr. U obligaciji kod Sime Stojkova 80. forinti). Na kraju svakog poglavlja nalaze se svojeručni potpisi, Kneza, kmeta, kapelana, paroha itd., i voštani pečati koje možete videti na slikama u prilogu. Knjiga sadrži unete podatke iz 1839., 1840., 1843.,  zaključno sa 1859. godinom. Imena koja se pominju u knjizi: Marko Nenadović knez, Vasa Ristivoj kmet, Sava Milanov, Života Damnjanov kmet, Filip Popov, Dača Pantić, Rada Perin, Jevta Aleksić, Jevta Ivanov, Jevtimije Ivanović knez, Miloš Mihailov, Petar Stanojkin, Filip Popović i tako dalje. Vrlo je interesantno da se iz godine u godinu menjaju prezimena. Na primer, negde je upisano "Popov", a negde "Popović". U knjizi postoje i pojedini zapisi o izborima viđenijih ljudi na određene funkcije, sve uredno potpisano i pečatirano. Vrlo redak i interesantan istoriografski dokument.

Vatin (mađ. Versecvát) je naselje u Srbiji u gradu Vršcu u Južnobanatskom okrugu. Ovo mesto se od 1421. g. zvalo Fatina (pominje se i ovo ime u knjizi), od 1717. g. Vattina, i od 1919. g. Vatin. Prema podacima Eparhije Banatske mesto Vatin je naseljeno Srbima krajem 17. veka. U Arhivi Karlovačke mitropolije u Sremskim Karlovcima ova parohija se prvi put spominje 1774. godine. U samoj rukopisnoj knjizi se pominju tri varijante imena mesta: Fatina, Vatina, Vatin.

Prema Vikipediji godine 1333. postojala je u Vatinu parohija, kojoj je duhovni otac bio Nikola. U ovom vremenu bilo je naselju ime Vodad. Godine 1370. bilo je ime jednog Vodadskom stanovniku Radin. Dakle, bio je Srbin. Joakim de Badad bio je1411. vlastelin toga naselja. Po predanju ovde su živeli, oko 1414. hajduci Matija i Emerik Balog de Vadah (Wadach ). 1421. Vat (Vat ) je bio u posdu oligarha Jovana Janka de Nađlak. Posle njegove smrti (1427 g.) kralj Žigmund Luksemburški je poklonio ovo mesto vranskom prioru Albertu de Nađmihalju. Kako je njegov sin Đorđe postao kralju neveran, gubernator Janoš Hunjadi poklonio je Vat (Wath) Šarvarievima. Nađmihaljevi nisu mogli da zaborave gubitak Vatina. Čak 1550-te. kada su Vatin uzeli u posed Petar Petrović i Đorđe Martinac, protestovali su Nađmihaljevi. Sigmund Batori je 1597. prodao Vatin Volfgangu Pribeku. Vatin je 1713. godine imao 18 domova. Godine 1716. pripojen je Vršačkom dištriktu.

* Povez knjige je originalni ali je u lošijem stanju kao što se i vidi na slikama. Unutrašnjost bi ocenili sa "vrlo dobo 4+", osim par oštećenja koja će biti navedena u nastavku. Knjiga sadrži 33 voštana pečata od kojih je većina vrlo lepo očuvana. Ukupno ih je bilo u knjizi oko 37-38, ali su iz knjige nažalost istrgnuti i na tom se mestu nalazi rupa veličine pečata (vidi pretposlednju sliku). Rukopis je dosta čitak i osim 1-2 lista vrlo je malo izbledeo. Za preciznije primere opisa pogledajte slike.