Sreten Stojanović : Katalog izložbe skulpture i crteža 1939. godine

Sreten Stojanović : Katalog izložbe skulpture i crteža 1939. godine
Artikal: 31612 : Tezina: 0.11 kg
Zalihe: 1 u zalihama
Opis: 1. izdanje, Beograd 1939, meki orig povez, veći format: 30x23cm, stanje: vrlo dobro 4+, str. (8)+IX listova sa ilus. tablama, ćirilica, ekstremno retka, vidi slike u prilogu

4 719 RSD

Dodaj na listu

Sreten Stojanović : Šesta kolektivna izložba skulptura i crteža Sretena Stojanovića u Umetničkom paviljonu Beograd od 30. aprila do 10. maja 1939. godine. Ekstremno retka. Prema Cobiss-u samo jedan primerak ove knjige nalazi se u biblioteci SANU. Druge srpske biblioteke nemaju je u svojim fondovima.

Sreten Stojanović (Prijedor, 2. februar 1898 — Beograd, 29. oktobar 1960) je bio srpski akademski vajar, crtač, akvarelista, teoretičar, likovni kritičar, pedagog i dekan Likovne akademije u Beogradu.

Studirao je u Beču, pod pokroviteljstvom potpredsednice Društva „Cvijeta Zuzorić“ Kriste i profesora Medicinskog Fakulteta Đurice Đorđevića, kod majstora Franca Celeznog (Franz Zelezny), a izradu biste kod poljskog vajara Stanislava Romana Levandovskog (Stanisław Roman Lewandowski), koji je neko vreme proveo u ateljeu Ogista Rodena. U Pariz je došao krajem oktobra 1919. gde upisuje privatnu školu Grande Chaumiére, u kojoj je klasu vodio Emila Burdela. Tokom studija družio se sa drugim srpskim umetnicima kao što su Sava Šumanović, Milo Milunović, Risto Stijović, Dušan Jovanović Đukin. Od 1922. se naseljava u Beograd. Tokom života u Beogradu, čest je gost svojih prijatelja i mecena Kriste i Đurice Đorđevića, koji su nakon preseljenja iz Zagreba u Beograd svoj stan u ulici Strahinjića Bana pretvorili u mesto okupljanja umetnika. Za njihov stan Stijović izrađuje 36 reljefa u hrastovini, dok je Milo Milunović radio molitvenu fresku u stanu a arhitekta Zloković projektovao hol. Njihov stan zajedno sa radovima Stojanovića i drugih umetnika uništen je u Aprilskom bombardovanju Beograda.

U periodu između dva svetska rata, do 1932., radio je fasadnu plastiku. Njegovi radovi mogu se videti na mnogim beogradskim predratnim zgradama.  Deo njegovih radova smatra se izuzetnim primerima Art Deko reljefa. Uz Tomu Rosandića, Petra Palavičinija i Ristu Stijovića ubraja se u protagoniste srpske savremene skulpture.