Život Ali-paše Rizvanbegovića Stolčanina, vezira hercegovačkog - Arhimandrit Joanikije Pamučina

Život Ali-paše Rizvanbegovića Stolčanina, vezira hercegovačkog - Arhimandrit Joanikije Pamučina
Artikal: 24543 : Tezina: 0.1 kg
Zalihe: 0 u zalihama
Izdavač:
Opis: B.m, b.g (Rusija, sredina XIX veka), meki povez, stanje: vrlo dobro 4+, str. 70, ruski, ekstremno retka, vidi opis i slike

0 RSD

Dodaj na listu

ЖизнЬ Али-паши Ризванбеговича СтолЬчанина, визиря герцеговинскаго : (РазсказЪ современника и очевидца). ПеревелЪ Д. КарякинЪ.

Život Ali-paše Rizvanbegovića Stolčanina od Arhimandrita Joanikija Pamučine. Knjiga je izdata kao separat, bez naslovne stranice. Takođe bez mesta i godine izdanja. Od svih naših biblioteka jedino u Matici srpskoj ima jedan primerak za koji se pogrešno navodi da je defektan jer nema naslovnu stranu. Niže sledi objašnjenje. Ostali podaci se podudaraju: 24cm, bez mesta, bez godine, strana 70, jezik ruski, prevod na ruski: Karjakin. Na prvoj strani našeg primerka zapis: Ostatak od Joanikija Arhimandrita Pamučine, 3. novembar 1875.

Poznato je da je Pamučina napisao biografiju Ali-paše Stočevića Rizvanbegovića. Takođe  se zna da je delo prevedeno na ruski i štampano u spisima Giljferdingovim. U predgovoru (koji je napisao sam Giljferding) našeg izdanja Giljferdinga: "Putovanje po Bosni, Hercegovini i staroj Srbiji" (Sarajevo 1972, str. 19) se kaže da je Giljferding "... potpune beleške sa svog putovanja štampao 1859. godine... U tom zborniku objavljeni su i prilozi Joanikija Pamučine...". Dalje se navodi na strani 21: ... štampane su (u ovom delu) dve rasprave o savremenoj istoriji Hercegovine i Bosne. Pisali su ih domoroci i u njima oni pričaju o događajima koje pamte. Prva rasprava je u obliku biografije i govori o Ali-paši Rizvanbegoviću Stočeviću, poznatoj ličnosti u hercegovačkoj istoriji. Iako je pisana u obliku biografije, ova rasprava mostarskog arhimandrita Janićija Pamučine daje potpun pregled događaja u Hercegovini u drugoj četvrtini XIX veka...

Da rezimiramo: Karjakin je preveo život Ali-Paše i štampan je u Giljferdingovom obimnom delu (Zapiski imperatorskogo russkogo geografičeskogo obšestva, XIII knjiga za 1859. godinu), Tekst je štampan nakon putopisa, pri kraju knjige.  S obzirom da ovaj primerak ima numeraciju od 1 do 70, znači da nisu u pitanju tabaci izvađeni iz Giljferdingove knjige, već je u pitanju, kao što smo na početku rekli, separat, štampan 1859. ili u narednim godinama, u originalu bez naslovne strane.

Joanikije Pamučina (Zagradinje, kod Trebinja, 13. decembar 1810 — Mostar, 9. septembar 1870) je bio narodni dobrotvor, književnik, etnolog, arhimandrit, upravljao mitropolijom zahumsko-hercegovačkom 1860-1864 u Mostaru. Beležio je narodne umotvorine i pesme, priče, poslovice i zagonetke, opisivao je život i narodne običaje, spremao je građu i za istorijske radove. Većina njegovih književnih radova štampana je u Srpsko-dalmatinskom magazinu. Napisao je biografiju Ali-paše Stočevića Rizvanbegovića, u kojoj je ujedno i istorija Hercegovine toga doba.

Ali-paša Rizvanbegović Stočević (1783 - 1851) je bio stolački kapetan i hercegovački vezir. Rođen je u Stocu oko 1783. godine kojim je upravljao od 1813. do 1833. godine. Bio je protivnik poretka Husein-kapetana Gradaščevića i u početku pokreta stao je na čelo sultanove strane. Za zasluge koje je pokazao u borbi protiv Gradaščevića imenovan je 1833. godine hercegovačkim vezirom i od tada pa sve do smrti 1851. godine gotovo je samostalno upravljao Hercegovinom koja je 1833. godine izdvojena iz Bosanskog pašaluka i pretvorena u poseban ajalet. Porazio je Crnogorce na Grahovu 1836. Iako je Rizvanbegović nadao da će njegovi naslednici dobiti titule vezira, Omer-paša Latas je naredio da se Rizvanbegović pogubi na ponižavajući i surov način, a Hercegovački pašaluk je prisajedinjen Bosanskom. Ivo Andrić je napisao pripovetku „Alipaša” o liku i delu ovog vezira.