Dušan Popović, teoretski i politički rad - Milivoje Naumović (sa posvetom)

Dušan Popović, teoretski i politički rad - Milivoje Naumović (sa posvetom)
Artikal: 29355 : Tezina: 0.54 kg
Zalihe: 1 u zalihama
Izdavač: Svetlost
Opis: Primerak sa posvetom autora, Kragujevac 1978, tvrdi povez sa omotom, stanje odlično, str. 369, ćirilica

897 RSD

Dodaj na listu

Dušan Popović (Volujak, kod Jagodine, 1885 — London, 1918), novinar, publicista i političar, jedan od vođa radničkog pokreta i Srpske socijaldemokratske partije. Socijalističkom pokretu prišao je još kao učenik Užičke gimnazije, pod uticajem Dimitrija Tucovića. Bio je veliki borac za radnička prava i uvođenje opšteg glasačkog prava u Kraljevini Srbiji. Godine 1905. pristupio je Srpskoj socijaldemokratskoj stranci i u socijalističkim krugovima počeo da se afirmiše kao saradnik „Radničkih novina“. Godine 1907. je postao urednik, a maja 1908. glavni urednik „Radničkih novina“. Maja 1909. godine postao je član Glavne partijske uprave Srpske socijaldemokratske partije, a septembra 1911, na predlog Dimitrija Tucovića bio je izabran za sekretara Glavne partijske uprave. Ovu dužnost obavljao je do septembra 1912. godine i ponovo od 1915. godine do smrti. Učestvovao je na Sedmom, Osmom, Devetom i Desetom kongresu SSDP i na njima podnosio referate o značajnim pitanjima socijalističkog pokreta. Od 1908. do 1912. godine bio je predavač na partijskoj školi u Beogradu. Zajedno sa Dimitrijem Tucovićem pokrenuo je list Borba, koji je bio polumesečni časopis SSDP, koji je izlazio od 1910. do 1914. godine. Tokom Prvog svetskog rata, razvio je veoma živu političku aktivnost, a 1917. godine zajedno sa Triškom Kaclerovićem je emigrirao iz okupirane Srbije. Prvo je otišao u Stokholm, a pošto nije uspeo da pređe u Petrovgrad, otišao je u London. Bio je veoma zadivljen zbivanjima u Rusiji i izbijanjem Velike oktobarske socijalističke revolucije. Umro je 8. novembra (26. oktobra po starom kalendaru) 1918. godine u Londonu. Bio je sahranjen na londonskom groblju Hajget, pored groba Karla Marksa. Decembra 1959. godine njegovi posmrtni ostaci su prebačeni u Beograd.